Objave

Utjecaj brige i stresa na radnu produktivnost

Poslovni ljudi su svakodnevno izloženi raznim vrstama problema, koji izazivaju osjećaj zabrinutosti i anksioznosti, a u velikom broju slučajeva i stres. Osim što stres dokazano izaziva brojne zdravstvene tegobe, on također bitno utječe na radnu produktivnost.

Na sveučilištu u Chicagu ekipa psihologa pod vodstvom gospođe Sian Beilock istražila je utjecaj stresa na radnu produktivnost, i došla do rezultata koji jasno dokazuju da stres direktno utječe na kratkotrajnu memoriju pojedinca. Svi radni zadaci u kojima se intenzivno koristi kratkotrajno pamćenje postaju veći izazov, a kao jedan od takvih zadataka može se navesti proces pregovaranja. U procesu pregovaranja osoba u isto vrijeme mora slušati sugovornika, procesuirati informacije koje dobiva ali i razmišljati o odgovoru. Istraživanje provedeno na sveučilištu u Chicagu također je pokazalo da osobe pod stresom ostvaruju 10 posto slabije rezultate, odnosno da im sposobnost rješavanja problema i radna produktivnost padaju za 10 posto. Iako ovaj broj na prvi pogled ne izgleda zabrinjavajuće kada se pomnože sati, djelatnici i njihova radna produktivnost ovakav pad ima veliki utjecaj na konačni poslovni rezultat. Do pada produktivnosti djelatnika također dolazi kada se pred njih postave nerealni ciljevi koji izazovu strah, tremu, brigu, a u konačnici stres i pad radne sposobnosti. Zadatak je svakog poslodavca uklanjati uzroke stresa za svoje zaposlenike, a u isto vrijeme ublažiti posljedice postojećeg stresa. Na ovaj način poslodavac direktno utječe na zdravlje i zadovoljstvo zaposlenika, a indirektno na radnu produktivnost i ukupne poslovne rezultate.

Read more

Stres na radnom mjestu

upravljanje-stresom

Većina poslovnih ljudi je u određenom razdoblju osjetila posljedice stresa na radnom mjestu. One mogu biti relativno blage i neprimjetne ali isto tako i ozbiljne i opasne za zdravlje.

Najčešće posljedice stresa na radnom mjestu su: depresija, nesanica, poremećaji u probavnom sustavu, potištenost, bolovi u želucu, prekomjerno znojenje, poremećaji u radu štitne žlijezde, povišeni krvni tlak, bolovi u mišićima, promjene na koži ali i pojačana sklonost prema alkoholu i nikotinu. Stres negativno utječe na imunitet i osoba postaje podložna raznim vrstama infekcija. U ekstremnim i dugotrajnim slučajevima stresni poremećaji mogu dovesti i do srčanih udara ili kancerogenih bolesti.

Zbog svega navedenog stres se ne smije negirati i zanemarivati, već je nužno učiniti sve kako bi pojava stresa, ali i njegovih posljedica bila svedena na najmanju moguću mjeru. Uzroci stresa na radnom mjestu mogu biti različiti, među kojima se ističu: loši radni uvjeti, mobing, pretjerana i nerealna odgovornost, nesigurnost radnog mjesta, loši međuljudski odnosi, razne vrste uznemiravanja na radnom mjestu, neučinkovitost radnih timova, loša komunikacija, itd. Postoji nekoliko malih trikova kako umanjiti stres na radnom mjestu, ali jedini pravi način minimiziranja stresa za djelatnike je u rukama poslodavca. Poslodavac bi morao osigurati takvo radno okruženje u kojem je stres sveden na najmanju moguću mjeru. Kroz organizacijsku strukturu, poslovnu komunikaciju i korektne odnose prema svim zaposlenicima trebao bi ukloniti uzročnike stresa, a kroz odjele upravljanja ljudskim potencijalima ublažiti posljedice eventualno nastalog stresa. Svaki poslodavac bi morao imati na umu da je stres uzročnik bolesti na prvom mjestu, ali isto tako i ubojica poslovne efikasnosti. Djelatnici izloženi stresu znanstveno dokazano imaju smanjenu efikasnost i negativno utječu na tim i poslovne rezultate.

Read more